Karta1
|
Makedonija spa|a me|u najbogatite
arheolo{ki nao|ali{ta na Balkanskiot Poluostrov i bez nejzinite artefakti
ne mo`e da se kompletira istorijata na Evropa i na svetot. Nejzinite kulturni
sloevi se bogati so ostatoci od materijalna kultura koja dosega mo`e da
se datira po~nuvaj}i nekade od krajot na mezolitot i po~etokot na neolitot
(Sl. 1), t.e. od 7.000 do 6.000 g. p. n.
e. pa do denes. Apsolutnata hronologija na nejziniot razvoj govori za dolg
kontinuitet na `iveewe na lu|eto na ovie prostori, |
za mnogubrojni preobrazbi i nastani, za
prisustvo na visoka kultura na takanare~ena PRASLOVENSKA POPULACIJA, za
doa|awe i zaminuvawe na invazioni branovi, za katastrofi i nasilstva, za
obidi na asimilacija i sinkretizam, no i za opstojuvawe na identitetot
na MAKEDONSKIOT NAROD, za PREDVEDSKA KULTURA, MITOLOGIJA
i KULT NA SONCETO i KOSMOSOT (Vselenata, Univerzumot), za praistorisko
MAKEDONSKO FONETSKO PISMO i praistoriski MAKEDONSKI JAZIK, za postoewe
na praistoriski MAKEDONSKI ZAKONI i praistoriska MAKEDONSKA DR@AVA. Homer
vo "Ilijadata" gi spomenuva MAKEDONSKITE PLEMIWA (PEONCI, PELAZGI, VENETI
ili ENETI, BRIGI ili FRIGI, PIERCI itn.) kako se borat na stranata na TROJCITE,
a protiv sojuznicite na novodojdenite osvojuva~i na Balkanot - DANAJCITE,
t.e. vo "Ilijadata" e opean nastan koj se slu~i vo 1193 - 1183 g. p. n.
e., odnosno, spored najpoznatiot aleksandriski nau~nik Eratosten (III
v. p. n. e.), osvojuvaweto na Troja se slu~i vo 1184 g. p. n. e. Ovoj nastan,
koj vo epot e opean na 15.693 stihovi, fakti~ki treba da se tretira kako
PRVA SVETSKA VOJNA pome|u takanare~enata PRASLOVENSKA POPULACIJA od BALKANSKO
- ANADOLSKIOT KULTUREN KOMPLEKS i SOJUZNICITE na novodojdenite osvojuva~i
na Peloponez (MOREJA) i Atika - DANAJCITE. Pokraj toa, poznato e deka vo
IV v. p. n. e. MAKEDONCITE uspeale da sozdadat
MAKEDONSKO CARSTVO ili MAKEDONSKA IMPERIJA na teritorija od okolu 3.8 milioni
km2, (karta2) a potoa vo epohalniot MAKEDONSKI
PERIOD vo vid na 4 carstva so svoi MAKEDONSKI DINASTII go prodol`ile {ireweto
na MAKEDONSKATA KULTURA i go neguvale duhot na tvore{tvoto i zbli`uvaweto
na NARODITE, KULTURITE i RELIGIITE vo svetot. MAKEDONCITE bile i ostanale
AVTENTI^EN NAROD na Balkanskiot Poluostrov, a drugi doa|ale i si odele
kako GOSTI ili POROBUVA^I.
Verojatno,
zatoa u{te Herodot (484 - 424 g. p. n. e.) spomenuva : "MAKEDONEC",
"MAKEDONCI", "MAKEDONIJA", "GORNA I DOLNA MAKEDONIJA", "MAKEDONSKI PLANINI",
"MAKEDONSKI PATI[TA", itn., a vo "SVETOTO PISMO" se spomenuvaat, kako BIBLISKA
ZEMJA i BIBLISKI NAROD, MAKEDONIJA i MAKEDONCITE. |
