DOBRODOJDOVTE VO MAKEDONIJA
REPUBLIKA MAKEDONIJA vo sodejstvo so nejzinoto minato, ima 4 mnogu zna~ajni datumi vo 20-ot vek:
![]() |
- Na 2 avgust, 1903,Makedonskite revolucioneri
gi organiziraa Makedoncite na golem otpor - ILINDENSKOTO VOSTANIE protiv turskata okupacija, koga be{e proglasena KRU[OVSKATA REPUBLIKA, koja trae{e samo 10 denovi. - Na 2 avgust, 1944, na Prvoto Antifa{isti~ko Sobranie na Narodnoto Osloboduvawe na Makedonija (ASNOM) be{e proglasena Republika Makedonija, koja podocna stana del od Federativna Republika Jugoslavija. |
- Na 8 septemvri, 1991, po raspa|aweto na
Jugoslovenskata Federacija, Makedonija odr`a referendum so koj REPUBLIKA MAKEDONIJA e proglasena za
suverena i nezavisna dr`ava...
- Na 8 april, 1993, REPUBLIKA MAKEDONIJA
stana 181 ~lenka na Organizacijata na Obedinetite Narodi (OON) dosega priznata od pove}e
od 70 zemji vo svetot...
- REPUBLIKA MAKEDONIJA se nao|a vo srceto na
Balkanskiot poluostrov so povr{ina od 25.713km2 i so populacija od nad 2 milioni `iteli.
Republika Makedonija e mati~na dr`ava na makedonskiot narod i na nekolku drugi malcinstva
koi `iveat vo nea.
- Pokraj 1,4 milion Makedonci vo dene{na
Republika Makedonija (koi se pravoslavni Hristijani) poveke od 700.000 Makedonci `iveat i
rabotat nadvor od Makedonija (vo Evropa, SAD, Kanada i Avstralija)...
- Glaven grad na Republika Makedonija e
SKOPJE so okolu polovina milion `iteli. Na 26 juli, 1963, Skopje be{e razru{eno od
katastrofalen zemjotres...
| - Republika Makedonija ima pove}e od 30
planinski vrvovi nad 2.000 m kade {to se nao|aat moderni skija~ki centri, kako: Popova
{apka, Mavrovo, Kru{evo i Pelister, kako i 4 nacionalni parkovi.. - Makedonija ima pove}e od 50 prirodni i ve{ta~ki ezera. Najgolemite, koi se voedno i turisti~ki centri se: Ohridskoto ezero (349km2) koe zaedno so gradot Ohrid e staveno pod za{titata na UNESKO kako zna~ajna prirodna i kulturna vrednost; Prespanskoto ezero (247km2) i Dojranskoto ezero... - Republika Makedonija ima 2 internacionalni Aerodroma: Skopje i Ohrid... - Poveke od 50 privatni radio stanici na TV kanali rabotat vo Republika Makedonija, no glavniot nacionalen dr`aven mediski centar e MRTV (Makedonska radio i TV)... -Vkupno 15 vesnici i 75 periodiski glasila se izdavaat vo Makedonija. 12 izdava~ki ku}i se anga`irani za pe~atewe knigi. Ima 127 javni biblioteki, najgolemata i najpoznata e Kliment Ohridski, Nacionalnata i Univerzitetskata biblioteka vo Skopje... |
![]() |
- Republika Makedonija ima 2
univerziteta: Sveti Kiril i Metodij vo Skopje i Sveti Kliment Ohridski vo Bitola, so okolu
30.000 studenti vkupno. Najvisokata nau~na institucija e Makedonskata Akademija na Naukite
i umetnostite (MANU).
- Makedonija ima 10 nacionalni teatri plus
dva za albanskoto i turskoto malcinstvo. Centralnata teatarska institucija e MNT
/Makedonskiot Naroden Teatar/ {to go so~inuvaat: Dramata, Operata i Baletot. Makedonija
isto taka ima i Nacionalna Filharmonija.
- Prviot pove}epartiski Parlament na
Republika Makedonija oficijalno e konstituiran na 8 januari, 1991, po demokratskite izbori
me|u 17 politi~ki partii. Pretsedatel na Republika Makedonija e G-din Kiro GLIGOROV...
![]() |
- Makedonskoto kulturno nasledstvo e izvonredno bogato so golem broj stari crkvi i manastiri, proslaveni po nivnite ikoni i freski. |
![]() |
Poradi toj fakt Makedonija ~esto se narekuva: "vol{ebna zemja na arheologijarta", so mnogu drevni gradovi kako: Stobi, Skupi, Heraklea, Bargala, Lihnidos i drugi. Makedonskata kolekcija na srednovekovni ikoni e edna od 4-te najpoznati vo svetot. Orientalnata kultura i istorisko nasledstvo imaat isto taka posebni vrednosti...
- Nekolku internacionalni kulturni
nastani i festivali se odr`uvaat sekoja godina vo Makedonija Najpoznati se: Ohridsko leto,
festival na muzika i drama, Stru{kite ve~eri na poezijata, Svedskata galerija i
karikaturi, Majskite operski ve~eri, Mladiot otvoren teatar,
Skopskiot internacionalen Xez-festival kako
i Grafi~koto trienale vo Bitola.
Vo Skopje isto taka postoi: Akademija za
teatar,film i TV, kako i Kinoteka na Makedonija /Nacionalen filmski arhiv/...
- Vo 1905, Bra}ata Milton i Janaki MANAKI
gi snimija prvite filmski materijali na Balkanot. Poradi toa i vo nivna ~est godinava po
18-pat se odr`uva Internacionalniot festival na filmskata kamera "Bra}ata
Manaki" vo nivniot grad Bitola...
Ovoj veb-sajt e dizajniran od: Elizabeta VELEVSKA i Aleksandar MEMCA