Pocetok Prebaruvajte do na{iot server E-mail us Miron  Chernenko

Miron ^erwenko: Makedonskiot film

 

... Sigurno vakvata lirika ne prilega na edna kniga, posvetena na tolku svoevidniot i neo~ekuvaniot fenomen kakov {to e makedonskata filmska umetnost, no bez seto ova jas ne bi mo`el da si go objasnam i na samiot sebesi i verojatno - se nadevam, na ~itate-lite onoj neo~ekuvan fakt {to posle mnogu godini zanimavawe so balkanski-ot film i otkoga na festivalot vo Mos-kva go vidov filmot na Branko Gapo "Ma-kedonska saga", jas posakav da ja napi{am i svojata "saga", sagata za filmovite koja {to sega ja imate pred sebe...

Miron ^erwenko

Miron ^erwenko, avtorot na ovaa kniga posvetena na makedonskiot film, e eden od najartikuliranite i najobrazovanite eksperti za film vo svojata zemja. Toj ima ispolneto 200 stranici so svoeto ogromno znaewe za istorijata i razvitokot na makedonskiot film vklu~uvaj}i go opse`niot katalog na podatoci i fakti, i ovie stranici isto taka ja vklu~uvaat negovata otvorena qubov kon makedonskata kultura, nejzinata istorija, tradicija i nejziniot narod. Vo svojot uvod Miron ^erwenko se se}ava so golema qubov na svojot prv dopir so makedonskiot film i so lugeto od filmot. Va`nosta na ovoj prv kontakt {to se slu~il vo dale~nite {eeseti, nikoga{ ne bil povlijaen od vremeto pominato vo obi~ni biznis razgovori. Bidej}i e qubopiten i dinami~en a i nastoj~iv vo svoite analizi i istra`uvawa ^erwenko go na{ol najsoodvetniot na~in za da prika`e novi informacii za makedonskite filmovi i nivnite tvorci. Toj sekoga{ uspeva da gi otkrie nivnite originalni vrednosti. Na ovoj na~in toj gi iznenadil i neposrednite filmski tvorci i lu|eto koi se smetaat sebesi obrazovani i vo prirodata na filmot kako medium i vo negovite problemi. Qubopitnosta i pionerskiot duh na lu|eto, se naj{irok kontekst vo koj e postaven makedonskiot fenomen. Eden kontekst koj istoriski se razvil od tradiciite na ubavata umetnost ,~ii koreni poteknuvaat od klasi~niot period i srednovekovnoto slikarstvo.

Miron ^erwenko - Roden na 17 fevruari 1931 godina Harkov, Ukraina. Diplomiral Praven fakultet vo 1952, a Fakultet za film (VGIK) vo 1964. Magistriral od oblasta na teorijata na umetnosta vo 1976.Pretsedatel e na uredni~kiot sovet na spisanieto "Ekran", na sekcijata na filmskite kriti~ari i filmskite teoreti~ari na Rusija, kako i na selektorskata komisija na Moskovskiot me|unaroden filmski festival. Avtor e na desetina monografii i bro{uri, me|u niv i za "And`ej Vajda", "Filmot vo Jugoslavija", "Sergej Paraxanov"... Ima objaveno nad 200 statii i prikazi za jugoslovenskiot film, vo toj red i za makedonskiot film.