BITOLA
grad doma}in
 

-" Bitola ima 3000 ku}i, 900 du}ani, 40 meani i pokrien pazar so `elezni porti i kuli kako tvrdini".
/Evlija ^ELEBIJA- patepisec od 17 vek/.

  Bitola se nao|a na jugozapadniot del na Republika Makedonija, vo zapadniot del na Pelagpnija, vo podno`jeto na planinata Baba, na bregovite na rekata Dragor. Imeto na Bitola se spomnuva u{te od vremeto na car Samoil /10 vek/. Ostatocite od drevniot grad Heraklea Linkestis / samo 2 kilometri od centarot na Bitola/ se dokaz za postoeweto na toj star grad koj bil razru{en vo golemiot zemjotres 518 godina.
Istoriski, Bitola bila smestena na poznatiot rimski pat Via Ignacia koj gi svrzuval gradovite od Jadranskiot breg so onie od Egejskoto more. Vakvata povolna geografska polo`ba   ovozmo`uvala  Bitola da bide relevanten ekonomski , administrativen, obrazoven, medicinski, diplomatski i kulturen centar. Vo vtorata polovina na 19-ot vek, po Solun, Bitola bila vtoriot po golemina grad vo ovoj del od Balkanot. 
 
Vo gradot se pomesteni zna~ajni kulturno- istoriski spomenici koi se nasledstvo od minatite vekovi: Katedralnata crkva "Sveti Dimitrija" od 1830 godina, edna od najgolemite pravoslavni crkvi vo Makedonija, so prekrasen ikonostas i pozlatena rezba; Bezistanot od /16-19 vek/ pokrien pazar; stariot Bitolski pazar /19vek/;
Saat kulata /17vek/; xamijata na Ajdar Kadi /16 vek/; crkvata "Sveta Bogorodica" /19vek/ kako i starata gradska arhitektura /19 i po~etok na 20 vek/. Drevniot grad Heraklea Linkestis bil osnovan od Filip II-ot Makedonski /vo II vek pred na{ata era/ i do IV-ot vek po na{ata era bil pod Rimjanite. 
 
       Sistematskite arheolo{ki iskopuvawa zapo~nale vo 1935 godina i traat do dene{no vreme. Postojano se otkrivaat novi tragi na materijalnata kultura od minatite epohi. Mozaicite na Heraklea se odli~no so~uvani, tie se me|u najzna~ajnite umetni~ki ostvaruvawa od toj period. Me|u brojnite so~uvani se: malata /episkopalna/ i golemata tridomna Bazilika kako i golemiot Amfiteatar. 
         Bitola, grad so bogata tradicija i burno istorisko minato,denes e vtoriot po golemina grad voRepublika Makedonija. Toj e regionalen industriski, ekonomski, obrazoven /Univerzitetski/, nau~en i kulturen centar na jugozapadot na dr`avata. Bitolskiot naroden teatar e eden od 
vode~kite vo na{ata zemja so bogat repertoar.
Teatarskiot `ivot na gradot poteknuva u{te od 1883 godina. Po~etokot na muzejskite aktivnosti datira od 1936-ta. Postojat nekolku arheolo{ki lokaliteti so za{titeni spomenici na kulturata, muzejski postanovki, galerii, istoriski i nunizmati~ki kolekcii. Bitola isto taka ima: Gradska biblioteka, izdava~ka ku}a, kulturno - umetn~ki dru{tva i se razbira Muzejot na bra}ata Manaki.
Pokraj internacionalniot festival na filmskata kamera "Bra}a Manaki" vo Bitola se odr`uvaat u{te nekolku me|unarodni festivali kako: "Interfest", festival na seriozna muzika, "Heraklejskite ve~eri" so leten teatarski i  muzi~ki festival, potoa Me|unarodno Grafi~ko Trienale kako i me|unarodna detska likovna kolonija "Bitolski Mal Monmartr". 
Bitola ima pitoresna okolina prekrasni pejsa`i. 
No nad se simbolot na gradot e Pelister, najvisokiot vrv na planinata Baba koj e visok 2601 metar. Toj e poznat skija~ki i izletni~ki  centar so izvonredna prirodna ubavina {to ja so~inuvaat dve glacijalni ezera /"Pelisterski o~i"/, {umite od poznatiot bor Molika kako i planinskite ku}i.
GORE

Design by: UNet Web Design Team